Od nje napravite sok, jedite je skuhanu, pečenu ili samo onako svježu jer mrkva je puna zdravlja…
Važno je znati ukoliko želite sami da je uzgojite da mrkva uspijeva u rahloj zemlji fine ujednačene teksture, bez kamenčića.
Uzgajajte je na laganom i pjeskovitom tlu, prije nego što je posadite prekopajte zemlju.
SADNJA
Izbjegnite poteškoću sadnjom kratkih ili srednje dugih sorti u visokim gredicama. Stražnjom stranom grablji usitnite tlo i oblikujte dugačke brazde duboke oko 10 cm i široke 30-40 cm. U brazde posijte sjeme mrkve, po mogućnosti pilirano jer su sjemenke vrlo sitne. Dobra je i ugradnja prokapnih cijevi za učinkovito zalijevanje jer se gredice s brazdama vrlo brzo suše.
PROTIV KOROVA
Mrkvama treba dosta vremena da proklijaju, pa korovi mogu vrlo brzo zauzeti gredicu. Zbog toga mrkve prati glas “neuredne” povrtne kulture. Teško je isčupati korove a da ne isčupate korijenje mrkve. Riešenje za taj problem je “lažno sijanje”. Pripremite tlo kao da ćete u njega posijati sjeme mrkve, ali nemojte to učiniti. Pričekajte da padne kiša i da se pojave korovi. Čim se zemlja osuši, grabljama isčupajte mladi korov. Nekoliko dana kasnije, kad se zemlja osuši, ponovite isti postupak i nakon toga uistinu “posijte” sjeme mrkve.
PREDKLIJANJE
Sjemenke mrkve zalijte toplom vodom i ostavite ih da se namaču preko noći. Imate li posudu za klijanje mungo graha, uporabite je za predklijanje sjemenki mrkve na 48 sati i zatim ih odmah posijte. Nemojte ih pustiti da se osuše.
SITNO SJEME
Kad je riječ o mrkvama, čije je sitno sjeme teško je u brazdu zasijati ravnomjerno. Idealni razmak među sjemenkama je 5 cm, ali morate posijati više da nadoknatite one koje neće proklijati. Za rijetku sjetvu paketić sa sjemenkama držite visoko iznad brazde široke oko 8 cm. Polako se krećite niz brazdu i lupkajte paketić prstima kako bi iz njega ispadalo sjeme. Sjetvu ne obavljajte za vjetrovita vremena jer će se sjeme razletjeti po cijelom vrtu. Da ne pretjerate s količinom, potrebnu količinu sjemena (4 kilograma na 10 četvornih metara) pomiješajte sa suhom mljevenom kafom. Po tlu je jednostavnije razbacati tu krupniju i jasno vidljivu mješavinu nego sitno sjeme, a kafa navodno kulturu štiti od mrkvine muhe i drugih kukaca.
MIRIS KOJI ODBIJA
Nanošenje tvari snažnog mirisa, poput čađe ili morske trave u prahu na zemlju odbija mrkvinu muhu.
MRKVINA MUHA
Mrkvina muha, čije ličinke nanose veliku štetu mrkvama bušeći im korijenje, svoju biljku domaćina pronalazi leteći iznad površine tla. Mrkve zaštitite tako da oko usjeva podignete barijeru od fine mreže ili agrotekstilom pričvrščenom za okvir oko dva ili tri reda. Okvir bi trebao biti viši od biljaka, a najbolje ga je učvrstiti štapovima. Zaražene biljke odmah uklonite i uništite.
Mrkvine muhe polažu jajašca potkraj maja, pa biljke sijte od sredine juna do početka jula da izbjegnete zarazu.
PRECIZNO UKLONITE KOROV
Uklanjanje korova iz reda mrkvi iznimno je osjetljiva zadaća. Najbolje je plijeviti iglom za pletenje.
PRORIJEDITE JU
Pričekajte dok mladice ne dobiju dva ili tri prava lista (osim kotiledona) i tek ih onda prorijedite. Ostavite jednu biljku na svakih 5 cm. Uštedite vrijeme i energiju tako da dok prorjeđujete mrkvu ujedno plijevite korov. Zečeve možete otjerati tako da u zemlju kraj svake mrkve utaknete šibice glavicom prema dolje.
BERBA
Prije čupanja gurnite mrkvu lagano u tlo jer ćete tako povećati rupu, slomiti male korijenčiće koji pričvršćuju glavni korijen za tlo i lakše isčupati biljku.
