Zašto ovih dana pritisak varira? Kako ovo promjenljivo vrijeme utiče na naše zdravlje, a naročito srce, kao i kako da ga zaštitimo, objasnio je za RTS doktor Nemanja Đenić, načelnik Klinike za urgentnu medicinu Vojnomedicinske akademije. Prema njegovim riječima, oboren je rekord u broju ljudi koji su hospitalizovani zbog tegoba, a u nastavku saznaje sve o simptomima koji su alarm upozorenja.
“Stresne situacije vlro utiču na naš organizam. Bio sam svjedok na fudbalskim terenima, lično sam bio u pratnji navijača koji su završavali u angio salama. Dakle, neosporno je da to jeste intenzivni stres, naročito kod ljudi koji su već imali hipertenziju ili tog dana nisu uzeli terapiju. Imamo velike skokove pritiska, a to je veliki rizik za infarkt, moždani udar i slične teške situacije koje se dešavaju”, rekao je dr Đenić i otkrio koliko promjenljivo vrijeme utiče na vrijednosti krvnog pritiska.
“Puno pričamo o tome kako vrijeme utiče na vrijednosti krvnog pritiska. Hladno vrijeme vezujemo za skokove pritiska, toplo za padove. Sada vidimo smjenu godišnjeg doba tokom jednog dana. Volim da kažem da su i druge stvari prisutne u oscilaciji pritiska, nije to samo vrijeme. To je vrlo individualno. Ako neko dobije iznenadne oscilacije krvnog pritiska i to prepoznaje godinama, možemo da vežemo za vremenske prilike, ali uvijek sam sklon tome da ispitamo i neke druge razloge koji mogu da stoje iza hipertenzije”, upozorio je doktor.
Veliki broj ljudi hospitalizovano je zbog tegoba koje se vezuju za promjenljivo vrijeme, istakao je dr Đenić.
“Posljednje dvije srijede sam bio dežuran i broj pacijenata je bio jako, jako veliki – preko 600 pregledanih pacijenata, preko 90 hospitalizovanih, što je rekord kada je u pitanju broj prijema. Zbrinuli smo jedne noći 13 akutnih infarkta, ljudi su srećom dočekali jutro i otišli kući. Zaista je impozantan broj ljudi koji se javlja”, otkrio je doktor i objasnio kako izgledaju alarmantni simptomi.
“Čini mi se da je glavobolja najčešći simptom, ali tu su vrtoglavice, nestabilnost, bol u grudima. Često se glavobolja vezuje za povećan krvni pritisak, a ja vrlo često imam situacije da je glavobolja razlog za povećani krvni pritisak. Bilo kakva druga nelagodnost čini čovjeka napetim, samim tim ne spavate dobro, a pritisak će biti povećan. Činjenica je da ako se jave glavobolja, nestabilnost, kriza svijesti ili bol u grudima, treba da se javite ljekaru”, upozorava dr Đenić.
PRAVILNO MJERENJE PRITISKA
“Savjetujem pacijente da ne budu robovi krvnog pritiska. Ne vredi mjeriti ga deset puta dnevno, jer gubi svrhu. Čovjek će biti napet, pritisak će obično biti veći. Dovoljno je da imamo uvid u pritisak. Recimo, najbolje je mjeriti ga par dana prije podne, a par dana u večernjim časovima, jednom dnevno. Na taj način imate statistiku, a ljekar dobija najbolje informacije. Problemi se često reše tako što se samo pomjeri vrijeme uzimanja lijeka, to je važno znati”, objasnio je doktor i dodao:
“Često se mjeri elektronskim aparatima, ruka treba da opuštena, na ravnoj površini, relaksirana, u nivou srca. Tako dobijamo prave vrijednosti krvnog pritiska”.
PRVA POMOĆ PRiIJE ODLASKA KOD LJEKARA
“Vjerujem da mnogi ljudi prepoznaju lijekove za hitno skidanje krvnog pritiska, ukoliko pritisak ode preko 170 mmHg preko redovne terapije. Postoje lijekovi koji su sposobni da u roku od pola sata do sat to regulišu. Zajedno sa ljekarom treba da se odabere lijek koji ćete imati u kućnim uslovima. Kada su u pitanju padovi, uvijek su potrebni horizontalni položaj, podignute noge, uzeti nešto slano, više tečnosti. Kada je vrtoglavica u pitanju, uvijek treba da sednete, kako ne biste pali. Aspirin je magični lijek koji za skoro 30 odsto smanjuje smrtnost ukoliko bol u grudima jeste uzrok infarkta. Njime možete mnogo sebi da pomognete, prije nego što stignete kod ljekara”, objasnio je doktor i otkrio kako izgleda predinfarktno stanje.
“Najčešće postoje znaci koji upozoravaju, a koji obično traju i nekoliko dana prije. Ne mora da znači, ne postoji pravilo. Obično je to stezanje u grudima, širok pritisak u grudima, nikada nije u jednoj tački. Vezan je za fizičku aktivnost koja je manja. Kad neko kaže ‘Krenuo sam uz deset stepenika i kao da mi je neko sjeo na grudi’, to je veliki alarm. Postoje nespecifični simptomi kao što su bolovi u ramenima ili rukama”, otkrio je dr Nemanja Đenić.
(MONDO)
