propisane doze.
Mali broj pacijenata, kada je bezbednost lekova u pitanju, razmišlja o temperaturi na kojoj čuva lekove i kako bi spoljašnja temperatura mogla da utiče na njih, a u toku ljeta, ključno je da se uzme u obzir uticaj visoke temperature vazduha na medikamente, upozorava magistar farmacije spec. Jasna Anđelković, iz Farmaceutske komore Srbije.
Ona kaže da je najbolje “sklonište” za čuvanje lijekova, osim onih koji zahtevaju hlađenje (temperaturu od -2 do -8 stepeni, hladno i suho mjesto, daleko od toplote, hladnoće, vlage ili svjetlosti.
-Većinu lijekova treba čuvati na temperaturi od 25 stepeni – objašnjava magistar Anđelković. – To znači da ormarići za lekove u kupatilu ili na vrhu frižidera nisu najbolji izbor. Bolji izbor je spavaća soba, orman u hodniku ili ostava.
Lijekovi se proizvode u vrlo specifičnim uslovima, a uslovi koji su previše topli ili hladni mogu izazvati promenu aktivnih sastojaka, upozorava naša sdagovornica. Ekstremna temperatura ili vlažnost mogu dovesti do oslobađanja proizvoda razgradnje ili nečistoća koje se formiraju u lošim uslovima skladištenja. Naša sagovornica sugeriše da je praćenje preporuka proizvođača za pravilno čuvanje lijekova od suštinskog značaja za očuvanje aktivnog sastojka i sprečavanje gubitka efikasnosti lijekova:
– Insulin, na primjer, mora se čuvati u frižideru dok se ne otvori, a nakon toga treba ga čuvati na sobnoj temperaturi. Lijekovi protiv epilepsije, lekovi za srce ili hormonska terapija, ne bi trebalo da se izlažu toploti u bilo kom trenutku, jer visoka temperatura može da promeni njihovu efikasnost. Često nema vidljivih promena na lekovima koji su izgubili efikasnost usljed nepravilnih uslova skladištenja, ali uvijek se preporučuje da potražite promjenu boje, neobične mirise ili promene u obliku ili premazu koji mogu biti pokazatelji narušenog integriteta leka.
Nikako u kontaktu s ledom
Ako putujete automobilom i želite da stavite lekove koji zahtevaju hlađenje, kao recimo insulin, u ručne frižidere, naša sagovornica preporučuje da pazite da lijek ne bude u direktnom kontaktu sa kockama leda ili hladnim pakovanjem koji bi mogli da izazovu da lijek bude izložen niskim temperaturama. Da biste to sprečili, umotajte lijek u krpu prije nego što ga stavite u ručni frižider. Kada putujete automobilom držite lijekove van prtljažnika ili kaseta blizu volana, gde temperatura može porasti iznad one na otvorenom. Obavezno ponesite lekove sa sobom kad god napuštate vozilo, prenosi Espreso
Skladištenje lijekova nije jedina stvar koju treba uzeti u obzir tokom leta. Fotoosetljivost, hemijski izazvana promena na koži, može biti izazvana određenim lekovima, obično se pojavljuje kao izraženija opekotina od sunca.
– Mnogi uobičajeni lijekovi mogu povećati rizik od fotosenzitivne reakcije, kao što su lijekovi protiv akni (izotretinoin), analgetici (naproksen, ibuprofen, piroksikam, ketoprofen), antibiotici (doksiciklin, tetraciklin, ciprofloksacin, levofloksacin, sulfametoksazol-trimetoprim), antifungalni lijekovi (grizeofulvin, vorikonazol), antihistaminici (cetirizin, loratadin, difenhidramin), lijekovi za snižavanje holesterola (atorvastatin, simvastatin), lekovi za dijabetes (glipizid, gliburid), diuretici (hidrohlorotiazid, hlortalidon, furosemid) – navodi magistar Anđelković.
Često nema vidljivih promjena na preparatima koji su izgubili efikasnost usljed nepravilnog skladištenja
Kako veliki broj lijekova koji ovde nisu navedeni takođe mogu izazvati fotosenzitivnost, preporuka je da se obavezno konsultujte sa svojim farmaceutom o svim mogućim neželjenim efektima pre upotrebe bilo kog lijeka.
– Kada su putovanja u pitanju, ako idete avionom, obavezno držite lijekove u ručnom prtljagu, a ne u prijavljenom prtljagu, tako ćete izbjeći rizik da lijekovi budu izloženi ekstremnim promenama temperature, a i biće vam pri ruci ako zatrebaju u toku puta – kaže naša sagovornica. – Bilo da putujete avionom ili automobilom, ako je potrebno da ponesete lekove koji zahtevaju hlađenje, stavite ih u termo torbe i futrole za prenos lekova.
