Krvni ugrušak je nakupina stanica i proteina u krvotoku. Nastaju prilikom ozljeda, kako bi zaustavili krvarenje, te se s ozdravljenjem prirodno razgrade. No, ako se formira kada nije potreban, može začepiti ili potpuno blokirati krvnu žilu. Svakako, posumnjate li da ga imate, odite k liječniku.
Poteškoće koje neočekivani krvni ugrušci uzrokuju mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa čak i smrti.
U arteriji mogu uzrokovati srčani ili moždani udar, a ako je u veni, možete osjetiti bol i oteklinu. Ugrušak koji se nalazi duboko u tijelu uzrokuje duboku vensku trombozu (DVT), a ugrušak u plućima se još naziva i plućnom embolijom (PE). I jedno i drugo su hitni medicinski slučajevi, prenosi centarzdravlja.hr.
Bitno je znati da su vam šanse da dobijete ugrušak veće ako se oporavljate od operacije ili ste u invalidskim kolicima, imate prekomjernu tjelesnu težinu, dijabetes, visoki kolesterol te ako imate preko 60 godina. U nastavku donosimo neke od simptoma krvnih ugrušaka.
Oteklina
Kada ugrušak usporava ili zaustavlja krvotok, krv se može nakupiti u žili i uzrokovati njeno oticanje. To je čest simptom duboke venske tromboze, naročito ako se oteklina nalazi u donjem dijelu nogu ili u listovima. Čak i nakon što ugrušak nestane, istraživanja pokazuju da jedna od tri osobe i dalje ima oteklinu, a ponekad i bol i ranice nastale od oštećenja krvne žile.
Kožne diskoloracije
Ako ugrušak začepi vene na rukama ili nogama, ti dijelovi tijela mogu izgledati plavkasto ili crvenkasto te diskoloracija može ostati i nakon što ugrušak nestane, zbog oštećenja krvnih žila. Ugrušak u plućima može vašu kožu učiniti plavkastom, blijedom i vlažnom.
Bol
Iznenadna, intenzivna bol u prsima može značiti da se ugrušak odvojio i uzrokovao emboliju pluća. To bi također mogao biti i znak da zbog ugruška u arteriji imate srčani udar. Ako je tako, mogli biste osjetiti bol u ruci, posebno lijevoj. Ugrušak često boli tamo gdje se nalazi, na primjer u potkoljenici, trbuhu ili ispod grla.
Otežano disanje
Ovo je ozbiljan simptom. Može biti znak ugruška u plućima ili u srcu. Srce vam se također može ubrzati te možete osjetiti preznojavanje ili nesvjesticu.
U kojim organima krvni ugrušci često nastaju?
Pluća
Ugrušak u plućima, koji uzrokuje plućnu emboliju, može biti razlog ubrzanog pulsa, boli u prsima, krvavog kašlja i otežanog disanja. Ovo su alarmi za brz odlazak u bolnicu.
Mozak
Ugrušak u mozgu stvara pritisak zbog kojeg krv ne može normalno teći. Teška blokada krvotoka u mozgu ponekad može dovesti do moždanog udara. Bez kisika iz krvi, moždane stanice počinju umirati u roku od nekoliko minuta. Ugrušak u mozgu može uzrokovati glavobolje, zbunjenost, napadaje, probleme s govorom i slabost, ponekad samo na jednoj strani tijela.
Srce
Ugrušak u srcu ima slične simptome poput onog u plućima. Ali ako se radi o srčanom udaru, uz bol u prsima možete osjetiti i mučninu i vrtoglavicu. U svakom slučaju, pozovite hitnu pomoć ili odmah idite u bolnicu.
Trbuh
Ugrušak u trbuhu ponekad ne pokazuje nikakve simptome. Začepljene vene u želucu ili jednjaku, cijevi koja ga povezuje s grlom, mogu puknuti i stvoriti krvarenje. To može jako boljeti. Možete povraćati krv ili imati krvavi izmet, koji može biti crne boje i neobično neugodno mirisati.
Bubrezi
Krvni ugrušci u bubregu se još nazivaju i trombozom bubrežne vene. Obično rastu sporo i imaju ih odrasli. Vjerojatno nećete niti imati simptome, osim ako se komadić ne odlomi i ne zastane u plućima. Rijetko, osobito u djece, može nastati brzo i izazvati mučninu, vrućicu i povraćanje. Tromboza bubrežne vene može uzrokovati krv u mokraći i rjeđu potrebu za mokrenjem.
Šta učiniti ako sumnjate na krvni ugrušak
Posjetite svog liječnika ili odmah odite na hitni prijem u bolnicu. Ugrušak može biti smrtonosan i ne možete sa sigurnošću zaključiti da ga imate dok ne odete na pregled. Liječnik vam može dati lijek za razbijanje ugruška ili kirurški uvući tanku cjevčicu na mjesto ugruška kako bi ga otopio.
Savjeti za prevenciju krvnih ugrušaka
Postoje načini kojima možete smanjiti šanse za nastanak krvnih ugrušaka. Najbitnije je da održavate zdravu tjelesnu težinu, pravilno se hranite i vježbate. Također:
– nemojte dugo sjediti ili ostati mirni, osobito nakon dugog putovanja u avionu ili operacije
– ako puno sjedite, ustanite i pokrenite se barem svakih nekoliko sati te istegnite noge i ruke dok sjedite
– provjerite mogu li vam uske kompresijske čarape ili odjeća pomoći u boljem protoku krvi
– pitajte svog liječnika trebate li uzimati lijekove protiv zgrušavanja krvi koji se nazivaju antikoagulansima
