Sedmogodišnji dječak se uvukao u tatinu radnu sobu i rekao mu da želi da mu pomogne. Otac je bio u žurbi i nervozi i odgovorio mu da ide negdje drugde da se igra. Ali dječak je nastavio da se igra u sobi pored oca.
Otac, misleći da ga je nemoguće izvući, pomisli: “Daću mu nešto da ga zabavi”.
Pronašao je časopis i u njemu je bila karta svijeta. Pomislio je „Baš ono što mi treba“. Makazama je isjekao kartu na nekoliko dijelova i zajedno sa rolnom ljepljive trake dao je svom sinu, govoreći: „Pošto voliš zagonetke, daću ti svijet da ga popraviš bez ičije pomoći.”
Otac je procijenio da će za sastavljanje karte biti potrebno mnogo vremena. Međutim, ubrzo je čuo sina koji mu govori: “Tata, sve sam uradio, već sam uspio da završim.”
Otac mu nije vjerovao. Nepoverljiv, podigao je glavu sa svojih papira i na njegovo iznenađenje mapa je bila potpuna. Kako je to bilo moguće?
Otac mu reče: “Sine, ti nisi znao kakav je svijet, kako si to uradio?”
„Tata, nisam znao kakav je svijet, ali kada si izvadio mapu iz časopisa da je isječeš, video sam da je na drugoj strani lik tate sa sinom pod ruku, pa sam okrenuo i počeo da sastavljam porodicu. Kada sam uspio da popravim čovjeka i njegovog sina, shvatio sam da sam popravio svijet.”
Da popravimo svet, moramo početi od popravljanja porodice.
Počevši od sebe, naći ćemo rješenje.
