Temperatura ovisi o našoj dobi, dobu dana, aktivnosti i naravno, stanju organizma. Osim toga, temperatura ovisi i o načinu na koji smo temperaturu izmjerili, na primjer, mjerenje temperature iz uha može izmjeriti i nešto manju temperaturu nego što ona je.
Normalna tjelesna temperatura mjerena u usnoj šupljini kreće se između 36,8°C ± 0,4°C. Najniže vrijednosti u većine osoba mjere su u 6 sati ujutro a najviše vrijednosti mjere su između 16 i 18 sati poslijepodne. Najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 6 sati ujutro je 37,2°C, a najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 18 sati poslijepodne je 37,7°C. Vrijednosti mjerene iznad navedenih smatraju se povišenom tjelesnom temperaturom – istaknula je Jasminka Nedić, dr.med. specijalist obiteljske medicine, doktorica u Specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine u Slatini.
Što utječe na temperaturu našeg tijela?
Osim toga, doktorica Nedić je istaknula kako je temperatura koja se mjeri rektalno je 0,4°C veća nego temperatura mjerena u usnoj šupljini, a kao razlog toga ističe disanje na usta koje može sniziti tjelesnu temperaturu u usnoj šupljini. Kod aksilarnog mjerenja temperature, odnosno mjerenja temperature pod pazuhom, utječe način i vrijeme držanje toplomjera, a napomenula je kako se toplomjeri mora postaviti na sredinu pazuha i da se treba držati 10 minuta kako bi se dobile što točnije vrijednosti tjelesne temperature.
Također je objasnila kako je za regulaciju temperature tijela zaslužan hipotalamus, mali središnji dio mozga, koji prima signale sa površine naše kože i iz našeg organizma te određuje najpovoljniju temperaturu tijela.
U normalnim uvjetima podešen je do najvećih normalnih vrijednosti tjelesne temperature i ne prelazi tu vrijednost unatoč svim našim aktivnostima ili dobu dana. Tijekom bolesti postavke termoregulacijskog centra su drugačije i bivaju podešene na veće vrijednosti temperature zahvaljujući određenim tvarima koje se luče u organizmu tijekom bolesti i koji se nazivaju pirogeni i tada temperatura raste do primjerice 39°C ako je tako podešen termoregulacijski centar u našem mozgu – objasnila je doktorica.
Kao što je doktorica istaknula, na temperaturu našeg tijela utječu mnogi čimbenici, a blago povišena temperatura zapravo ne postoji, već tijelo može podizati temperaturu tijekom različitih aktivnosti, poput vježbanja, te na povišene temperature može utjecati i visoka vlažnost zraka. Kod žena se također temperatura podiže zbog ovulacije, i to najčešće tijekom prijepodnevnih sati, i ona traje sve do kraja ciklusa, a podići se može za čak 0,6°C stupnjeva.
temperatura
Izraz blago povišena temperatura zapravo i nije adekvatan. Temperatura može biti povišena ili normalna. Svaku povišenu temperaturu tumačimo u kontekstu kliničkih simptoma i znakova i temeljem cjelokupne slike o stanju organizma tumačimo ozbiljnost povišene temperature – napomenula je doktorica Nedić.
Povišena temperatura često je popraćena drugim simptomima, poput zimice, treskavice i slabosti te se tada temperatura može snižavati lijekovima ili stavljanjem obloga. Tek kada temperatura pređe 38°C stupnjeva, ju zbilja trebamo snižavati , te ako ne uspijemo kućnim metodama, trebali bi posjetiti liječnika.
No, ako ne osjetimo druge simptome, ne trebamo se brinuti.
Povišenu temperaturu dakle trebamo tumačiti u ovisnosti sa simptomima i znakovima koju tu temperaturu prate. Većina uobičajenih respiratornih viroza sa povišenom temperaturom su samoograničavajuće bolesti i prolaze kroz 3-5 dana liječili ih ili ne liječili – rekla je doktorica Nedić.
(ordinacija.vecernji.hr)
