Poznavalac gljiva Šemsudin Bajrić kaže da sam jeo više od 200 vrsta gljiva, ali se ipak savjetujem s kolegama i iskusnijima. Preporuča početnicima da počnu s učenjem o desetak jestivih gljiva.
Branje gljiva poseban je doživljaj. Za početnike je uglavnom uzbudljivo, dok iskusniji kažu da je i opuštajuće. Ljubitelji prirode, šuma i njihovih plodova mogu u svibnju brati smrčke (Morchella esculenta Fr.) i đurđice (Calocybe gambosa).
No, da biste krenuli na ovo putovanje, morate imati osnovna znanja o gljivama. Dobar poznavalac i istraživač gljiva Šemsudin Bajrić kazao je da se i u ovom slučaju treba držati narodne poslovice “ne jedi jagode”.
“Dakle, morate poznavati neke jestive gljive, a po mogućnosti i naše najotrovnije gljive. Morate se dobro obući, nositi odjeću prikladnu za šetnju prirodom te imati nož i košaru za branje gljiva. Ako idite sami i ne ulazite u nepoznato Ne ulazite u privatni posjed bez suglasnosti vlasnika”, savjetuje iskusni gljivar.
Ne pokušavajte ove plodove prirode jer su mnogi otrovni plodovi vrlo slični jestivom voću. Stoga je najbolje birati gljive koje poznajete, normalno rastu i zdrave su. Preporuča se ne brati mlade, tek iznikle.
“Prilikom branja odmah uklonite zemlju, lišće i eventualne insekte i puževe. Nakon branja pokušajte očišćene gljive staviti u hladnjak na sat-dva”, kaže naš sugovornik.
Što će se dobiti u narednom razdoblju?
Početkom svibnja, osim đurđica i smrčaka, mogu se brati i šljive (Entoloma clypeatm), a krajem svibnja mogu se brati šljive, biserke, lisičarke i dr. Mogućnosti su sve veće, rekao je Bajlić.
Ne slaže se s nekim tvrdnjama da su lisičarke najfinije gljive kod nas.
“To je stvar dojmova i percepcija potrošača. Nema sumnje da je to jedan od sjajnih gljiva, ali ja mislim da su vrganji prva liga. Izdašni su, ukusni, pripremaju se na razne načine, a tu su i sundae, blagva, vrganji , itd. sve su bile odlične, ali Lisičarka je bila malo teška za probavu”, dodao je.
Od sljedećeg mjeseca pripremite se za proljetne vrganje (Boletus aestivalis), Agaricus Campestris L. i djedovinu (Leccinum scabrum), a u srpnju stižu i lisičarke. Već u kolovozu u ponudi su kamenice i puhači, a tu su i zlatica (Xerocomellus chrysenteron), rosika (Macrolepiota procera) i ljetni vrganj (Boletus edulis Bull.).
Prvo, upoznajmo više od desetak vrsta jestivih gljiva
Izbor gljiva u prirodi je ogroman. Postupno se mora naučiti što gdje pripada. Ali što učiniti kada naiđete na gljivu koju je netko već koristio?
“Često nađeš gljive koje su počeli jesti puževi. Ako ima drugih gljiva, prepusti ih njemu. Ako nema, ja to samo maknem i kažem: ‘Oprosti, čovječe, ti si tu svaki dan, ti si idem u Gotovo je, uzet ću ti ovo.” Stručnjak za gljive je rekao da ako je zdrava, neće boljeti ako se počeše.
Morate postepeno učiti koja gljiva gdje pripada (Foto: Depositphotos/hdtexx.yandex.ru)
Početnicima preporuča da se s iskusnim gljivarom najprije upoznaju s desetak vrsta jestivih gljiva, a potom da pogledaju literaturu.
Sadnja bukovača između redova kukuruza ima višestruke prednosti
“Pojeo sam više od dvjesto gljiva, ali se i dalje savjetujem s kolegama i iskusnijima. Branje gljiva je najbolji oblik zabave u prirodi. Pa makar se vratio s praznom košarom”, zaključio je istraživač, a svima poziv: dođi i jedi gljive!