Stigla je navala želučanih tegoba, ugledni stručnjak za zarazne bolesti otkriva koja je hrana vodeći uzročnik trovanja
U slučajevima određenih bakterijskih toksičnih infekcija ili trovanja hranom, razdoblje inkubacije – vrijeme od konzumiranja hrane do pojave početnih simptoma – izrazito je kratko, često samo nekoliko sati.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Prema riječima infektologa Saše Božovića, namirnice koje ljeti često uzrokuju trovanje hranom su meso, mlijeko, osobito nepasterizirano, jaja, nepasterizirano voće i povrće te sokovi od njih, a rizik ponekad predstavlja i sirovo brašno.
Božović je napomenuo da se tijekom ljeta često otrovamo hranom od sladoleda, ali i od nekih proslava poput svadbi, na kojima se poslužuju kremaste torte od jaja. Dodatno je napomenula da se često susrećemo s trovanjem hranom burekom, bilo da sadrži sir ili meso.
Naglasila je da određene bakterijske toksične infekcije, kao što je trovanje hranom, imaju izrazito kratko razdoblje inkubacije – vrijeme od konzumacije hrane do pojave početnih simptoma – koje može trajati samo nekoliko sati. Naznačila je da kada obitelj doživi izbijanje u kratkom razdoblju, to je često zbog mikroorganizama koji se brzo šire.
U ljetnim mjesecima razne viroze mogu dovesti do želučanih tegoba, a izvor trovanja hranom otkriva se analizom stolice oboljelih osoba.
Znakovi gastrointestinalnih problema
Božović napominje da je klinička slika pacijenata sa želučanim tegobama, bez obzira na to jesu li izazvane virusima ili bakterijama, prilično slična, a tipično su simptomi poput mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu i proljeva, ponekad praćeni temperaturom, a ponekad i bez.
Liječnik je istaknuo da se želučane infekcije mogu prenijeti na različite načine – putem vode, što dovodi do epidemija koje se prenose vodom, gdje se mnogi pojedinci razbole, kao i putem kontaminirane hrane, neopranih ruku ili površina koje su dodirivali zaraženi pojedinci.
Božović je istaknuo važnost sanitarne inspekcije, napomenuvši da su infekcije često dolazile od kuhinjskog osoblja koje bi moglo biti prijenosnik klica. Čak i ako ne pokazuju simptome, te osobe i dalje mogu širiti razne bakterije, poput salmonele.
Savjetovanje i njega
Kako objašnjava, primarno liječenje uključuje rehidraciju—nadoknadu izgubljene tekućine uslijed povraćanja i proljeva. Antibiotici se općenito ne koriste osim ako je klinička situacija iznimno teška ili ako pacijenti imaju dodatnih zdravstvenih problema. Kada je prisutna bakterijska infekcija, potvrđena laboratorijskim pretragama, tada se daju antibiotici.
U slučaju bakterijske infekcije postojano je povećanje leukocita, posebno određene vrste granulocita ili neutrofila, uz povišenu razinu CRP-a, koja tijekom bakterijske infekcije može doseći nekoliko stotina, dok kod virusne infekcije može porasti tek na oko 40. Dakle, možemo donekle naslutiti potencijalni uzrok zaraze, pojasnila je.
Božović je napomenuo da se trovanje hranom u pravilu u većini slučajeva rješava bez komplikacija.
