Dok radite s roditeljima i bebama, sigurno ste primijetili da se neka djeca rađaju ćelava, dok druga imaju punu kosu.
Sigurno se pitate – što se događa? Iako mnogi ljudi tvrde da nema znanstveno dokazanog razloga zašto bi se vaše dijete rodilo s bujnom grivom, smatra se da postoji nešto u kromosomima i genetici.
Čini se da je genetika najuvjerljivije objašnjenje misterija o tome koliko će kose vaše dijete imati pri rođenju. Većina karakteristika koje vaše dijete nasljeđuje rezultat je višestrukih gena koji se kombiniraju kako bi stvorili njegov izgled.
Kada se geni kombiniraju, neke osobine, poput boje i gustoće kose, se pojačavaju, dok druge slabe.
Ako vaša beba naslijedi kombinaciju gena koji pogoduju rastu kose, vjerojatnije je da će se roditi s matiranom kosom. Statistički gledano, tamnoputa novorođenčad općenito ima više kose nego svijetla djeca.
Tijekom 14. i 15. tjedna trudnoće djetetu počinje rasti kosa, što se događa u dva ciklusa. Jedan od čimbenika koji određuje hoće li se vaša beba roditi s dlakama jest vrsta hrane koju jedete tijekom trudnoće. Riba je bogata omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, za koje je poznato da potiču rast kose. Jaja se ubrajaju u namirnice koje potiču rast kose jer su bogata proteinima.
Postoje i druge namirnice, poput voća bogatog vitaminom A, koje mogu potaknuti rast kose. Osim toga, suho voće i orašasti plodovi bogati su mineralima, proteinima i vlaknima te općenito potiču razvoj fetusa.
Stoga ne postoji siguran način da znate hoće li vaša beba imati gustu kosu ili će biti ćelava sve do trenutka kada vidite svoju bebu. Čak je teško predvidjeti hoće li vaše dijete biti nisko ili visoko. Glavni faktor iza bujne kose ili dječje ćelavosti je kombinacija gena, koji mogu biti različiti i određivati tip i boju kose. Ali čak i ako se vaša beba rodi s puno dlaka, nema jamstva da će to i ostati. Story piše kako nekoj djeci koja su rođena ćelava već u prvoj godini života izraste gusta kosa, dok je djeci rođenoj s gustom kosom izraste tanja i tanja kosa.
