Mozak je reagirao, što je rezultiralo gubitkom dotoka kisika u njega, što dovodi do gubitka svijesti. Ovaj poremećaj može trajati pola minute ili se produžiti na tri do pet minuta. Posljedično, to može uzrokovati značajno oštećenje mozga.
Znakovi koji upućuju na to da srce možda ne radi ispravno uključuju bol u prsima, gušenje i lupanje srca. Doktor Goran Popović, kardiolog, u “Uranki” na K1 televiziji pojasnio je kada je potrebno otići na kardiološki pregled, treba li svaki slučaj tahikardije liječiti i može li potencijalno dovesti do moždanog udara. Napomenuo je da je zatajenje srca najčešći problem s kojim se susreću. Palpitacije i preskakanje srca često mogu biti benigni.
“Srce obično dobro funkcionira, ali ima tendenciju preskakanja otkucaja kad se pojave problemi. To je razlog zašto pojedinci traže preglede. Srce se može pobuniti iz raznih razloga, a taj je osjećaj često primjetan.
Različiti pojedinci to doživljavaju na jedinstven način koji se razlikuju ovisno o vrsti prisutne aritmije. Neki osjećaju da im srce staje ili titra, a drugi mogu doživjeti vrtoglavicu, nesvjesticu ili pad krvnog tlaka da ljudi izgube svijest, da bi onda njihov krvni tlak ostao stabilan, što znači da je srce u nekom trenutku prestalo s radom“, pojasnio je dr. Popović što se događa u takvim situacijama.
“Prekid dotoka kisika u mozak uzrokuje reakciju koja dovodi do gubitka svijesti. Ovaj poremećaj može trajati pola minute ili se produžiti na tri do pet minuta, što rezultira teškim oštećenjem mozga. Međutim, obično se svijest gubi nakon samo pola minute jer mozak ne može funkcionirati bez kisika ‘To je situacija koja može biti dramatična’, rekao je kardiolog.
Dr. Popović je savjetovao: “Najalarmantniji scenarij događa se kada se pojedinci uspaniče ili kada oni u blizini počnu paničariti. Ako shvatite da nešto nije u redu i stojite na nogama, mudro je sjesti kako biste spriječili pad. Ključ je održati Bistri um i pomoći sebi. Oni koji vas okružuju trebali bi se obratiti hitnoj pomoći. Takav incident nikada ne treba zanemariti. Dugotrajni prekid rada srca može dovesti do oštećenja mozga da bi izgubili svijest, trebali bi izbjegavati stajanje.
“Tahikardija se odnosi na ubrzani rad srca, stvarajući osjećaj kao da bi vam moglo iskočiti iz prsnog koša. Ako se pojavi strah, situacija se pogoršava, uzrokujući da vam srce ubrzano lupa još više zbog adrenalina. Dva ili tri puta duboko udahnite je poželjno; izbjegavajte zadržavanje daha pomaže srcu da uspori”, rekao je liječnik, također napominjući da tahikardija može nastati iz raznih drugih uzroka.
Dr. Popović je objasnio da osobe koje brzo konzumiraju obroke, uzimaju velike zalogaje i bore se s prejedanjem mogu opteretiti određene autonomne živčane centre, što dovodi do smanjenja broja otkucaja srca. Kao rezultat toga, ljudi mogu prijaviti osjećaj vrtoglavice ili aritmije kada legnu da se odmore nakon ručka, osobito ako imaju herniju u dijafragmi. Ovo pitanje nije vezano za kardiologiju, već spada u domenu gastroenterologije.
“Ubrzani otkucaji srca često mogu biti nepravilni i aritmični. To ukazuje na to da srčane komore i pretklijetke ne funkcioniraju usklađeno, što bi se trebalo dogoditi, što dovodi do poremećaja cirkulacije krvi i unutar srca i kroz krvne žile u tijelu.
Posljedično, osoba može doživjeti simptomi kao što su malaksalost, slabost, nedostatak daha i neodoljiv osjećaj kao da je iscrpljena sva energija zahtijeva dijagnozu praćenu odgovarajućim liječenjem, ali nisu svi oblici tahikardije uzrokovani stresom. Razgovarajući o tome može li tahikardija biti faktor koji doprinosi drugim bolestima, objasnio je dr. Popović.
“Kardiolog je objasnio da se tahikardija često javlja u situacijama koje karakterizira pojačana aktivnost štitnjače. Osim toga, anemija i povišena tjelesna temperatura povezani su s tahikardijom. Ako imate virusnu prehladu, ubrzat će vam se otkucaji srca. Dok ova stanja vode tahikardija se ne smatra bolešću već posljedicom.
Dr. Goran Popović objasnio je da, iako to možda nije izravan uzrok, može imati implikacije. Za pojedinca koji doživljava stalnu vrtoglavicu i nesvjesticu zbog nepravilnosti u radu srca – kao što su produženi intervali između otkucaja srca ili usporen rad srca – mozak vjerojatno ne prima dovoljno kisika.
Ako ta osoba također ima značajno nakupljanje kolesterola u krvnim žilama mozga, mozak trpi oštećenje, koje s vremenom može rezultirati ishemijom, što dovodi do relevantnih posljedica.
