Magnezij je važan za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja. Imate li tako snažan poriv za slatkišima da biste najradije vrištali? Je li vam se ikada dogodilo da vas usred spavanja probudi neugodan bol koji se javlja u vidu grča u mišićima? Ili, bez obzira što pokušali, uvijek imate problema sa spavanjem? Ako je to slučaj, postoje vrlo velike šanse da ne unosite dovoljne količine magnezija. Nutricionisti često magnezij nazivaju “gospodarom” minerala, jer on utječe na preko 300 različitih enzimskih procesa koji vašem tijelu pomažu da pravilno funkcionira.
Svaka pojedina stanica ljudskog tijela zahtijeva dovoljno magnezija jer u suprotnom propada. Čvrste kosti i zubi, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih puteva i još puno toga ovisi o dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće koncentracije magnezija u tijelu uključuju mozak i srce – dva organa koja stvaraju veliku električnu aktivnost te koji mogu biti osobito osjetljivi na nedostatak magnezija.
Magnezij je važan za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja. Trenutno, popis poremećaja koji imaju izravnu i potvrđenu vezu s kroničnim i akutnim nedostatkom magnezija je dugačak te uključuje mnoge bolesti čije se ustaljeno medicinsko liječenje obično ne usmjerava na manjak magnezija.
Magnezij se u tijelu koristi za mnoge vrste detoksikacijskih puteva i nužan je pri neutralizaciji otrovnih tvari, prekomjerno kiselih uvjeta koji se pojavljuju u tijelu, te u zaštiti od teških metala. Igra životno važnu ulogu u zaštiti tijela od navale sveprisutnih kemikalija koje je stvorio čovjek. Glutation, antioksidant kojeg tijelo prirodno proizvodi i detoksikator koji između ostalog uklanja živu, olovo i arsen treba magnezij za svoju sintezu. Prema Marku Sircusu, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“, manjak magnezija povećava stvaranje slobodnih radikala u tijelu i „uzrokuje propadanje glutationa što si ne smijemo priuštiti jer glutation pomaže u obrani tijela od štete uzrokovane pušenjem cigareta, izlaganjem radioaktivnom zračenju, kemoterapijom karcinoma te otrovnim tvarima kao što je alkohol i gotovo sve ostalo.“
Kada naše tijelo obiluje magnezijem (koji je u ravnoteži u odnosu na zalihe ostalih minerala), zaštićeni smo od taloženja teških metala i razvoja povezanih neuroloških bolesti. Dr. Carolyn Dean tako objašnjava da „istraživanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezija štite moždane stanice od štetnih utjecaja aluminija, berilija, kadmija, olova, žive i nikla. Isto tako znamo da niske razine magnezija u mozgu doprinose taloženju teških metala u mozgu, što najavljuje Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Čini se da se ti metali natječu s magnezijem da uđu u moždane stanice. Ako je zaliha magnezija niska, metali imaju puno lakši pristup.“
„U tankom crijevu također postoji nadmetanje u apsorpciji metala. Ako postoji dostatna zaliha magnezija, aluminij neće biti apsorbiran.“
Brojna su istraživanja naime utvrdila činjenicu da magnezij iz prehrane, a ne kalcij, (a svakako ne fluor) stvara stakleno čvrstu zubnu caklinu koja sprečava truljenje te čvrste i gipke kosti. Bez obzira na količinu kalcija koju pojedete, vaši zubi mogu razviti čvrstu caklinu samo ako je magnezij raspoloživ u dovoljnoj količini.
Simptomi nedostatka magnezija
Imate li tako snažan poriv za slatkišima da biste najradije vrištali? Jeli vam se ikada dogodilo da vas usred spavanja probudi neugodan bol koji se javlja u vidu grča u mišićima? Ili, bez obzira što pokušali, uvijek imate problema sa spavanjem? Ako je to slučaj, postoje vrlo velike šanse da ne unosite dovoljne količine magnezija.
Nutricionisti često magnezij nazivaju “gospodarom” minerala, jer on utječe na preko 300 različitih enzimskih procesa koji vašem tijelu pomažu da pravilno funkcionira. Sljedećih sedam znakova pokazatelji su da ne unosite dovoljne količine ovog minerala.
1. Grčevi u mišićima.
Posebno oni koji se stvaraju u predjelu listova. Oni nastaju zbog nekontroliranih mišićnih kontrakcija. Magnezij pomaže u opuštanju mišića pa, kada ga nemate u dovoljnim količinama u organizmu, dolazi do nastanka grčeva.
2. Problemi sa spavanjem.
Milioni ljudi širom svijeta imaju problem da zaspu ili generalno problema sa spavanjem. Magnezij igra ključnu ulogu u funkcioniranju vašeg centralnog živčanog sustavaa. Bez dovoljnih količina ovog minerala, može doći do nesanice. Također, razina magnezija u vašem organizmu opada tokom noći, a to dovodi do lošeg kvantiteta i kvaliteta REM faze sna što je, zapravo, najkritičniji ciklus spavanja koji “obnavlja” vaše tijelo i um.
3. Poriv za čokoladom.
Tamna čokolada sadrži prilično visoku razinu magnezija. Zapravo, jedna kockica sadrži oko 27% dnevne potrebe za ovim mineralom. Intenzivan poriv za čokoladom još je jedan znak da vam nedostaje magnezija u organizmu. Vaše tijelo ponekad ima porive za onim što mu je potrebno.
4. Anksioznost.
Magnezij je najsnažniji mineral, kada je u pitanju opuštanje. Ukoliko osjećate anksioznost, to je obično rani simptom kako na vaš centralni nervni sistem utječe nedostatak magnezija. Kada se osjetite uznemireno, 200 mg magnezija može vam pomoći da se opustite.
5. Visok krvni tlak.
Mnogi ljud se pitaju zbog čega i dalje imaju visok krvni tlak, iako se pridržavaju zdravije ishrane. Magnezij može biti odgovor; još jedna važna funkcija magnezija je opuštanje i širenje vaših krvnih žila. Kada organizmu nedostaje magnezija tada dolazi i do jačeg stezanja krvih žila što uzrokuje pojavu visokog krvnog tlaka. Adekvatna razina magnezija pomaže i u ravnoteži elektrolita. Neuravnoteženi elektroliti mogu uzrokovati pojavu visokog krvnog tlaka.
6. Nepravilan rad srca.
Kod sve većeg broja ljudi dolazi do pojave aritmije koja se najčešće tretira lijekovima. Vaše srce je mišićni organ, a pravilno funkcioniranje kardiovaskularnog sustava ovisi o magneziju. Ukoliko u organizmu nema dovoljno magnezija to utječe na rad srca – ono se ne može pravilno stezati i opuštati što može utjecati na njegove nepravilne otkucaje.
7. Konstipacija.
Ukoliko redovno imate konstipaciju to je još jedan znak da vam nedostaje magnezija u organizmu. a niskim količinama magnezija dolazi do jačih kontrakcija crijeva što utječe na slabije probavljanje hrane. Magnezij ne samo da utječe na opuštanje crijeva i stvaranje regularnog ritma crijeva već ima i osmozni efekt – magnezij “povlači” vodu u crijeva, omekšavajući stolicu.
Ako su poljoprivredna zemljišta dovoljno zasićena mineralima, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice predstavljaju prilično vrijedne izvore magnezija. Međutim, određena se samonikla krmna hrana doista ističe, kao što su kopriva (860 mg na 100 grama) i mišjakinja (529 mg na 100 g) i pruža mnogobrojne krijepeće i hranjive koristi i u ljudskoj i u stočnoj prehrani, ponajviše zahvaljujući njihovu visokom mineralnom sadržaju. Alge, stari morski stanovnici, sadrže izvrsnu razinu kao i većina morskog bilja. Prisjetite se da su one neprestance oplakivane otopinom čiji je treći najzastupljeniji mineral – magnezij. I izvorna, neprerađena morska sol predstavlja vrlo vrijedan izvor magnezija, skupa s mineralima u tragovima.
Nažalost, teško je pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i dobro uravnoteženom, cjelovitom prehranom. Prije svega, moderni poljoprivredni postupci podupiru opću uporabu NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). I kalij i fosfor predstavljaju suparnike magneziju u tlu te na vapnenastim tlima stvaraju razmjerni manjak magnezija (prisutni magnezij je vezan i stoga, nedostupan usjevima). Na pješčanim ili glinastim tlima koja su blago kisela često postoji stvarni manjak magnezija jer se magnezij ispire iz tla i zbog toga je također nedostupan usjevu. Ovo se otjecanje događa i kao posljedica kiselih kiša. Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Kao sol na ranu, neprekidno nam se uvode nove hibridne biljke koje su uzgojene kako bi preživjele na tim mineralno iscrpljenim tlima.Naravno, kada životinje ili ljudi jedu mineralima siromašne plodove, to će prije ili kasnije uzrokovati bolest. Iako bi s aspekta hranjivosti organski uzgojeni usjevi trebali biti bolji ulog, to nije uvijek tako a dok ne saznate kako vaš farmer nadoknađuje minerale na svojim poljima, plaćate vlastitim zdravljem.
Magnezij i ostale hranjive tvari smanjuju se ili gube iz ploda nakon žetve rukovanjem, hlađenjem, prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci „pravilno“ provedu. Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine nastavlja se gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili s obližnje tržnice.
Prerada namirnica kao što su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u pravilu njegov vrlo dobar izvor. Najveća količina magnezija iz žitarica – koja se nalazi u mekinjama i klicama – gubi se u procesu mljevenja cjelovitih žitarica radi bijelog brašna, koje se gotovo isključivo koristi u stotinama beživotnih prerađenih prehrambenih artikala. Kada pržimo orašaste plodove i sjemenke ili ekstrahiramo njihova ulja, magnezij se gubi. Kuhanje zelenog povrća uzrokuje izdvajanje zaliha magnezija u vodu za kuhanje bez obzira na njihovo obilje. Namirnice su podložne gubiti manje kalcija nego magnezija navedenim postupcima obrade, što doprinosi zabrinjavajućem prehrambenom preopterećenju kalcijem, o čemu ćemo uskoro govoriti.
Fluor iz pitke vode veže se s magnezijem čime se stvara gotovo netopljiv mineralni spoj koji završava pohranjen u kostima gdje njegova krhkost povećava rizik prijeloma. Voda bi zapravo mogla biti izvrstan izvor magnezija – kada bi potjecala iz dubokih bunara na čijem je izvoru prisutan magnezij ili iz ledenjačkih potoka koji su bogati mineralima. Gradski izvori vode za piće obično potječu iz površinskih voda, kao što su rijeke i potoci koje imaju nisku količinu magnezija. Čak i mnoge boce mineralne vode imaju prilično nisku količinu magnezija ili imaju vrlo visoku koncentraciju kalcija, ili oboje.
Što crpi magnezij?
Prehrana prerađenim, sintetičkim namirnicama, visoki udio šećera, alkohol i gazirana pića, svaki zasebno „rasipaju“ magnezij pošto je za metabolizam i detoksikaciju od tih većinom umjetnih namirnica potrebno puno magnezija. Prema dr. Natashi Campbell-McBride, tijelu treba najmanje dvadeset i osam molekula magnezija da bi preradilo jednu molekulu glukoze. Fosfati u gaziranim pićima i prerađenom mesu (narescima i hrenovkama) spajaju se s magnezijem čime nastaje netopivi magnezij-fosfat koji je tijelu neupotrebljiv.
I tanini i oksalati i fitinska kiselina, svaki pojedinačno, spajaju s magnezijem čineći ga nedostupnim tijelu ukoliko se pri pripremi hrane posebno ne pripazi na neutraliziranje nekih od spomenutih sastojaka. Zanimljivo je spomenuti da namirnice koje općenito sadrže magnezij (uz pretpostavku da su uzgojene na tlu bogatom mineralima) također sadrže i mnogo ovih antinutrijenata kao što su špinat (oksalati) i cjelovite žitarice (fitati).
Mnogi često propisivani farmaceutski lijekovi poticanjem mokrenja uzrokuju gubitak magnezija u tijelu, kao što su diuretici za hipertenziju; kontracepcijske pilule; inzulin; digitalis; tetraciklin i neki drugi antibiotici; te kortikosteroidi i bronhodilatori za astmu. Gubljenjem magnezija svaki simptom koji navedeni lijekovi „liječe“ s vremenom postaje teži.
Korištenje dodataka željeza ometa apsorpciju magnezija. Ako uzimate dodatke kalcija, vaša potreba za magnezijem raste i štoviše, kalcij neće biti pravilno apsorbiran niti probavljen ako nedostaje odgovarajuća količina magnezija te će uglavnom završiti opasno pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik koji dozvoljava apsorpciju kalcija te također upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva gdje i pripada. Laktoza je još jedna prepreka apsorpciji magnezija (mlijeko prije svega nije dobar izvor tog minerala), zajedno s viškom kalija, fosfora i natrija.
Duševni i fizički stres i pripadajuća neprekidna proizvodnja adrenalina brzo iscrpe magnezij pošto adrenalin utječe na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i mišićnu kontrakciju – funkcije koje zahtijevaju stalne zalihe magnezija za rad bez teškoća. Živčani sustav ovisi o dostatnoj količini magnezija zbog njegovog umirujućeg djelovanja, uključujući miran san. Usput rečeno, hibernirajuće životinje održavaju vrlo visoke zalihe magnezija. Manjak magnezija ubrzat će začarani krug te proširiti učinke kroničnog stresa što dovodi do daljnje anksioznosti, razdražljivosti, umora i nesanice – mnogih simptoma adrenalinske iscrpljenosti – kao i do povišenog krvnog tlaka i srčanih bolova – simptoma srčane bolesti.
Depresija je također povezana sa stresom i manjkom magnezija. Za ravnotežu otpuštanja i prihvaćanja serotonina, hormona „zadovoljstva“, iz moždanih stanica potreban je magnezij. Samo kada su prisutne dostatne zalihe magnezija možemo uživati duševnu i emocionalnu uravnoteženost.
