Iako smo u kalendarsku zimu tek zagazili, a proljeće nam se čini predalekim, ipak treba razmišljati o narednoj sezoni.
Ovisno od vremenskih uvjeta, rana sjetva povrća na otvorenom može započeti već krajem veljače ili početkom ožujka. Pri odabiru povrtnih vrsta i sorti koje ćemo posijati veliku ulogu igra njihova otpornost na niske temperature. Neke od njih je potrebno posijati što ranije, dok će druge zahtijevati više topline.
Pričekajte da se zemlja zagrije
Povrtne vrste koje se siju rano karakterizira da klijaju, niču i rastu na nižim temperaturama, da su otporne na mraz i da s pojavom toplih dana s produženim osvjetljenjem vrlo brzo prelaze u fazu cvjetanja.
Pričekajte da se zemlja zagrije na +5ºC. Nikada ne obavljajte radove i sjetvu kada je zemljište hladno. Ukoliko je prevlažno, sačekajte da se prosuši. Sjeme će u hladnom i vlažnoj zemlji brzo propasti.
Bob i grašak su prve kulture koje možemo posijati. Minimalna temperatura za klijanje boba je između 1 i 3ºC, ali je najbolje sjetvu obaviti kada je temperatura zemljišta od 5 do 6ºC. Tada je dobro obaviti i sjetvu graška, ali odaberite rane i niske sorte. Mlade biljke obje vrste izdržavaju hladnoće do -6ºC. I bob i grašak su dobre predkulture za većinu povrtnica. Oni rano napuštaju gredice, a tlo ostaje obogaćeno dušikom. Njihov je neprijatelj prevelika vlaga, zbog toga ih posijte na ocijedito mjesto ili pričekajte da se zemlja prosuši.
Od lukova prvi se sadi jari češnjak, jer je otporniji na hladnoću. Kod njega važi pravilo što ranije to bolje, ali se treba prilagoditi vremenskim prilikama. U ovom periodu im ne prijeti lukova muha. Do njenog leta glavice će biti dobro oformljene. Kada zakasnimo sa sjetvom, štete će na mladim biljčicama biti veće. Crveni luk se sadi poslije, kada se zemlja zagrije između 5 i 10ºC.
Sa repom i ciklom pričekajte
Rotkvice će odlično uspijevati kada ih rano posijemo. One klijaju pri 2 do 4ºC, a odlikuju se kratkim vegetacijskim periodom. Sorte rane grupe zrenja su naročito pogodne. Mlade rotkvice bit će sočne i ukusne. Repa i cikla se siju kasnije, kada se zemljište zagrije od 8 do 10ºC.
Mrkva, peršin, pastrnjak, celer, komorač i kopar su također pogodni za ranu sjetvu. Pastrnjak se sije prije mrkve i peršina, jer je tolerantniji na hladnoću. On klija i niče vrlo sporo. Tek poslije 20 do 25 dana poslije sjetve ukazat će se redovi izniklih biljčica. Sjeme mrkve klija već na 3º, ali je bolje pričekati nešto višu temperaturu koja će osigurati bolji rast. Budući da je sitno, sije se plitko, na dubinu od 3 do 4cm. Peršin niče nakon dva tjedna i sije se nešto pliće od mrkve. Celer niče vrlo sporo. Kako bi to ubrzali, potrebno je sjeme namočiti tijekom dva do tri dana u vodi sobne temperature i mijenjati ju dva do tri puta u danu.
Zeleno povrće voli niske temperature
Sve kupusnjače su veoma tolerantne na hladnoću. Kineski kupus, kelj, kupus, pak choi, brokula i cvjetača su vrste iz ove grupe koje možemo započeti uzgajati u periodu ranog proljeća. Za njihovo je nicanje važno da je zemljište zagrijano preko 5ºC kako bi dobili kvalitetne i zdrave presadnice. One se sada uglavnom uzgajaju u zatvorenom prostoru, ali se sjetva može obaviti u vrtu kada to dozvole temperaturni uvjeti.
Blitva se može sijati rano, čim se snijeg otopi, jer dobro podnosi hladnoću. Ona klija na temperaturi od 4 do 5ºC. Može se sijati od kraja veljače do travnja.
Još jedna biljka koju možemo rano posijati je špinat. Njegovo sjeme klija na 3ºC, a tijekom proljeća formira kvalitetnu lisnu rozetu. Mlade biljke mogu izdržati -8ºC. Sjetva se obavlja direktno. Međuredni razmak je 20 do 25cm,
Brojne su vrste salata koje možemo posijati. Potočarka se sije prva, jer joj odgovara temperatura od 2 do 3ºC. Zelena salata može se uzgajati iz presadnica ili obaviti direktna sjetva. Najčešće se obavlja kada i sadnja crvenog luka.
