KAKO DA SAMI “PROČITATE” NALAZ KRVI, BEZ LJEKARA: Kada povišene ili smanjene vrijednosti ukazuju na OPASNOST

Ako nemate medicinsko obrazovanje, velika je verovatnoća da ćete imati poteškoće da protumačite laboratorijski nalaz krvi. Što je i logično jer se ova analiza radi kako bi lekar lakše uspostavio dijagnozu i otkrio kakvo vam je zdravstveno stanje. 

Ipak nije na odmet da saznate šta određene skraćenice i brojevi na ovim nalazima znače, pogotovo ukoliko se ispostavi da su vam neke vrednosti iznad ili ispod normale…

Hemoglobin (Hb)

Reč je o koncentraciji hemoglobina koji je sastojak crvenih krvnih zrnaca, odnosno eritrocita. On prenosi kiseonik iz pluća u tkiva i ugljen dioksid iz tkiva nazad u pluća.

Referentne vrednosti za muškarce su 130-160 g/l, a za žene 120-140 g/l.

Ako je hemoglobin ispod normale, to ukazuje na moguću anemiju, a ako je povišen može da ukazuje na neko oboljenje krvi ili neki vid srčanih problema.

Eritrociti (RBC)

Crvena krvna zrnca su najzastupljenije ćelije, a uloga im je da transportuju kiseonik vezan za hemoglobin iz pluća do drugih tkiva.

Referentne vrednosti za muškarce su od 4,34 x 1012/l do 5,72 x 1012/l za muškarce i od  3,86 x 1012/l do 5,08 x 1012/l za žene.

Kod zdravih ljudi manjak eritrocita je najčešće znak anemije ili gubitka krvi usled krvarenja. Povišene vrednosti mogu biti uzrokovane stanjima hemokoncentracije organizma, kod policitemija, ali i kod zdravih ljudi.

Leukociti (WBC)

Bela krvna zrnca se stvaraju u koštanoj srži i štite organizam od infekcija.

Referentne vrednosti su 3.9 – 10×109/l.

Kada je njihov broj uvećan (leukocitoza), to ukazuje da je telo “napadnuto” na primer bakterijama i zato proizvodi veći broj ovih ćelija. Ako je njihov broj manji, povećava se rizik od infekcije.

Trombociti (PLT)

Reč je o ćelijama koje koje učestvuju u koagulaciji (zgrušavanju) krvi.

Referentne vrednosti su 140-450 x 109/l.

Ukoliko su vam vrednosti ispod normale, to stanje se naziva trombocitopenija i može da uzrokuje sklonost krvarenju. Takođe, do manjka trombocita dolazi usled hemioterapije, malignih oboljenja, hepatitisa C…

Višak izaziva pojačano zgrušavanje krvi i može da dovede do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.

Povećana količina može da ukazuje tuberkulozu, ulcerozni kolitis ili cirozu jetre, ali i da uzrokuje opasna stanja – stvaranje krvnuh ugrušaka u kardiovaskularnom sistemu.

Do smanjenja broja trombocita dolazi prilikom konzumiranja alkohola, trovanja teškim metalima, kod bolesti krvi, otkazivanja bubrega, bolesti jetre i slezine, hormonskih poremećaja.

Hematokrit (HCT)

Hematokrit predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi.

Referentne vrednosti za muškarce su 0.41 – 0.53 L/l, a za žene 0.356 – 0.470 L/l.

Povećane vrednosti hematokrita se javljaju kod dehidratacije i šoka. Takođe, hematokrit se smanjuje u trudnoći, kao i sa godinama života. Takođe je smanjen kod anemija, leukemija, povećane funkcije štitaste žlezde (hipertireoze), ciroze jetre, opekotina i infekcija.

Glukoza

Nivo šćera u krvi.

Referentne vrednosti su 3,5-6,5 mmol/l.

Povišene vrednosti se javljaju kod dijabetičara, a snižene kod hipoglikemije različitih uzroka – nepravilnu ishranu i hormonalne poremećaje.

Ukupni protein

Referentne vrednosti su 60–80 g/l.

Do snižavanja dolazi usled strogih dijeta, kao i kod disfunkcije jetre i bubrega.

Ukupni bilirubin

Bilirubin je pokazatelj funkcije jetre.

Referentna vrednost je 20,5 mmol/l.

Kod hepatitisa, pojave žučnih kamenaca ili propadanja crvenih krvnih zrnaca, ova brojka raste.

Kreatinin

Pokazatelj funkcije bubrega.

Referentna vrednost je 0,18 mmol/l.

Povećane vrednosti ukazuju na bubrežnu insuficijenciju.

Holesterol

Masnoće u krvi.

Preporučeno je da bude niži od 5,2, a smtra se visokim ako prelazi 6,2 mmol/l. Ali i tu postoje razlike, u zavisnosti da li je reč o “dobrom” ili “lošem” holesterolu.

HDL holesterol (dobar) – preporučen je veći od 1,54, a niskim smatramo ako je ispod 1,0 mmol/l. Dijagnostički značaj imaju snižene vrednosti HDL holesterola. U tom slučaju postoji povećan rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Što su veće vrednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol “čisti” krvne sudove.

LDL holesterol (loš) – preporučen je manji od 2,6, a preko 4,1 mmol/l smatramo da je visok. Povišene vrednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, pre svih ateroskleroze.

Trigliceridi

Takođe jedna vrsta masnoća u našem organizmu.

Preporučeno je da budu iznad od 1,7, a povišenim trigliceridima smatramo ako prelaze 2,3 mmol/l.

Povišen je nivo kod povećanog unosa hrane, oštećenja funkcija jetre, hroničnog alkoholizma, šećerne bolesti, nefrotskog sindroma, hipotireoze, opstrukcije žučnih puteva, uzimanja nekih lekova npr. kontraceptiva, ali i kod izraženog stresa.

Smanjenje koncentracije triglicerida je od manje dijagnostičke vrednosti i može se naći kod loše ishrane, malapsorpcije, hipertireoze, terminalnih stanja bolesti jetre.

Izvor:Mondo

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *