Do skoro su smrdibube bile sezonski posjetioci, a sada ih ima tokom gotovo čitave godine. Prema riječima stručnjaka za njihovu brojnost su krive klimatske promjene, prije svega, toplije zime.
Smrdibube ili kako se stručno zovu stjenice čine veliku grupu insekata koji porijeklo vode sa azijskog kontinenta, iz zemalja Srednjeg i Dalekog istoka gdje im je prirodno stanište. Stjenice čine veliku grupu insekata sa više hiljada različitih vrsta, a ona koju u poslednje vrijeme srećemo u domovima je braon mramorasta stjenica ili latinski Halyomorpha halys.
“Stjenice, odnosno smrdibube ulaze u stambene objekte isključivo tržeći zaklon od hladnoće. To su potpuno odrasle, reproduktivno sposobne jedinke koje samo traže neku rupicu u kojoj bi hibernirajući, bez hrane, provele zimu. One ne ujedaju i ne hrane se našim namirnicama, pa se može reći da su za nas, ako izuzmemo neprijatnost što u kući vidimo veliku bubu, bezopasne”, kaže Jasna Mastilović sa Instituta Biosens za portal Klima 101.
Osim otvaranja puteva globalne trgovine, koji su doprinijeli tome da se ovi insekti, sakriveni u tovarima robe koja se transportuje širom svijeta, neopaženo uvuku u nova staništa, tu je i drugi faktor koji je doprinijeo tome da ovi insekti prežive i da se namnože: promjena vremenskih uslova usled klimatskih promjena.
Daleko od toga da se ranije nije dešavalo da se poneka stjenica provuče do naših krajeva, ali su hladne zime, praćene mrazevima i dubokim minusima doprinosile tome da preživljavanje jedinki preko zime bude malo.
“Napadaju mnoge biljne vrste ubadajući tkivo ploda i sisajući sok. Kao posljedica uboda na plodovima se pojavljuju regioni nekrotičnog, odumrlog tkiva koji narušavaju izgled plodova, doprinose njihovom brzom kvarenju i umanjuju im tržišnu vrijednost”, kaže Mastilović.
Iako je za čovjeka bezopasan, ovaj insekt je kada je u pitanju poljoprivreda još kako štetan. Odrasle jedinke koju su prezimile u svojim zimskim skrovištima se u proljeće bude iz hibernacije, izlijeću i nastanjuju se na biljkama ne birajući biljnu vrstu. Tu se pare i polažu jaja iz kojih se izliježe mlada generacija koja, kada je brojna može napraviti pravi haos u poljoprivrednim zasadima.
